Recenzija: Helen Fisher: Anatomija ljubavi - prirodoslovna povijest parenja, brakova i ljubavi
Novinar: Za�to pi�ete o ljubavnim vezama?
Nora Ephron: Postoji li ne�to drugo?
Zato �to zam zaljubljena u ljubav, zaljubljena sam i o istra�ivanje o njoj. To vam je kao kad volite neki sport, pa pratite sve utakmice, transfere i statisti�ke podatke koji su vam iz nekog razloga bitni i zanimljivi. Ili volite kuhati pa �ete poku�ati prona�i sto i jedan recept o tome kako najbolje iskoristiti per�in.
Tako i ja volim pro�itati i neku znanstveno potaknutu �injenicu o tome �to je i za�to je ljubav uvijek prisutna u svakom aspektu na�eg �ivota.
Upravo zato zainteresirala sam se za priru�nik
Anatomija ljubavi - prirodoslovna povijest parenja, brakova i ljubavi iz Znanja.
Ova knjiga od nevjerojatnih 500 stranica otkrit �e vam puno iznena�enja i pribli�iti vam pona�anje ljudi s razli�itih strana svijeta. Pa da vidimo onda o �emu ona govori.
Vremena se mijenjaju. Za primjer mogu uzeti vlastitu generaciju. Ro�ena sam devedesete, a ono �to je moj �ivot ponajvi�e obilje�ilo jest internet. Sje�am se dana kada sam se na sat vremena dnevno spajala na CARNet mre�u jer nisam mogla du�e kako ne bih blokirala telefonsku liniju. Sje�am se kako sam desecima puta premotavala kazetu kako bih ispravno �ula svaku rije� omiljenih pjesama, koje sam zapisivala u bilje�nicu. A onda je nastao YouTube i svemogu�i Google na kojem su se mogle prona�i sve rije�i. Ne samo da je internet postao neograni�en, nego ga imamo na svakom ure�aju koji posjedujemo. Jo� malo pa �e ga instalirati i u peglu. I danas pamtim kada sam napravila svoj profil na Facebooku. Neki ga mo�da imaju i na Tinderu. Generacije starije od mene mo�da su ga do�ivjele kao ne�to �udno �emu se te�ko prilagoditi. Oni mla�i ni ne znaju kako je to kada ne�to ne mo�e� guglati.
Svijet se mijenja, mi se otvaramo svijetu. Ono �to je nekada bilo normalno, danas je nezamislivo. Ljudi �ire granice, saznanja i svoje stavove. Ljudi sumnjaju. Mijenjaju se. Razvijaju. A internet je tu da sve to potakne i zabilje�i.
Ono �to Helen Fisher u Anatomiji ljubavi poku�ava saznati i podijeliti s nama je, je li ljubav i dalje ona ista ljubav koju su poznavali na�i djedovi i bake. Je li pro�lo vrijeme monogamije, obitelji, djece i bra�nog jedinstva.
Ovaj priru�nik sastoji se od 16 poglavlja podijeljenih na manje odlomke, a svaka re�enica rezultat je godina rada i istra�ivanja. Autorica po�inje onim najosnovnijim pitanjem, za�to se uop�e zaljubljujemo, za�to ba� u tu odre�enu osobu i jesmo li dostigli razinu evolucije kada napokon mo�emo re�i da smo spremni na dva ili vi�e partnera.
Saznajemo da homo sapiens nije jedina vrsta koja je genetski programirana da ju kroz �ivot vodi potrepa za razmno�avanjem, no jesmo programirani da jedni bez drugih ne mo�emo ni van isklju�ivo tih potreba.
Ovdje se raspravlja o pitanjima koliko su za nastanak vrste zapravo potrebni mu�karac, a koliko �ene, i o tome kakav utjecaj na na�u vrstu imaju dvostruki spolni standardi.
Da budem iskrena, ovu knjigu po�ela sam �itati s dozom nervoze, jer sam se bojala da �e moderan pogled na ljubav odbaciti sva moja uvjerenja i proglasiti da je do�lo to doba kada se zastarjele ideje trebaju "modernizirati".
No ispada da �e, unato� tome �to nas na ovome svijetu doista ima svakakvih, bra�na insitucija nesumnjivo opstati.
Drugim rije�ima, ljubav ili barem ljubavni odnosi, potreba su kojoj nikako ne mo�emo pobje�i.
Osim bogatog sadr�aja o spomenutih nekoliko tema i njih stotinu koje se nisam dotakla u ovom ogledu, �eljela bih skremuti pozornosti i na tri priloga koja se pojavljuju na samome kraju. Prvi od njih je Skala zaljubljenosti s 54 pitanja i likertovom skalom koja vam poma�e odrediti koliko u ovom trenutku strasti ili privla�nosti osje�ate prema svojem partneru. Drugi prilog je Upitnik osobnosti, koji vam poma�e odrediti koja od va�ih osobina prevladava u va�em svakopdnevnom �ivotu. Posljednji prilog posve�en je Dijagramima trendova razvoda braka.
Od prvih ljudi do danas, tijekom cjelokupne ljudske povijesti, propadali su gradovi i dr�ave, mijenjali se zakoni i ru�ile pretpostavke. A ipak, otkad je ljudskog roda, ljubav opstaje. Ako po�elite saznati vi�e o ovoj neizmjerno zanimljivoj temi, upravo ste prona�li izvor koji �e vam vratiti nadu u budu�nost ove emocije. Unato� negativim stranama koje ponekad nosi sa sobom, poput razvoda brakova i preljuba, ta temeljna ljudska emocija osigurat �e postojanje na�eg sutra.
"Obitelj je najprilagodljivija od svih ljudskih institucija, mijenja se sa svakim dru�tvenim zahtjevom. Obitelj ne puca u oluji kad drvo hrasta ili bora, nego se savija na vjetru poput stabla bambusa u isto�nja�kim pri�ama i ponovno se uspravlja." (Bohannan, 1985., u Fisher, 1992.)
Stoga �u zaklju�iti ovako: bilo kakavo predvi�anje o budu�im odnosima mora uzeti u obzir najva�niju odrednicu budu�nosti, a to je neugasivi, prilagodljivi i iskonski ljudski nagon za ljubavlju. (Helen Ficher)
Evo vidite, ako �e ne�to pre�ivjeti svaku uloju i mra�no razdoblje, to je ljubav. A knjige se uvijek pi�u o onome vje�nome. Zato �ivjeli i ljubavni romani.
Ovdje prona�ite ovu recenziju na engleskom.
Ovdje prona�ite recenzije naslova o sli�noj tematici: Arielle Ford: Tajna srodne du�e
0 komentari:
Objavi komentar