Friedrich Wilhelm Nietzsche / Fridrih Ni�e - pdf knjige

Fridrih Ni�e BIOGRAFIJA:

Friedrich Wilhelm Nietzsche Ro�en je 15. listopada 1844. u mjestu R�cken u Prusiji. Imao je dvije godine kada mu se rodila sestra Elisabeth i tri kada mu se rodio brat. Njegov otac, luteranski sve�enik, umro je (od bolesti mozga) u srpnju 1849. godine kada je mladom Nietzscheu bilo pet godina. Stoga ga je odgojila majka unutar obitelji u kojoj su s njima bili jo� i njegova baka, dvije tetke i sestra. Brat mu umire u sije�nju naredne godine (1850.). Nietzsche je gledao godinu dana oca kako umire u u�asnim mukama, �to je bio odlu�an �initelj u njegovim sumnjama u kr��anstvo jer nije mogao sebi objasniti za�to je njegov otac ka�njen, a slu�io je Bogu. Stoga �e kasnije Charles Darwin postati njegov uzor. Nakon bratove smrti obitelj se seli u Naumburg, a Nietzschea �alju u internat u mjestu Pforti (poznat po strogom vjerskom odgoju), udaljenom osam kilometara od Naumburga.

�kolski su ga drugovi u internatu zafrkavali zbog njegove ozbiljnosti, a Nietzsche �e kasnije tvrditi kako se tada najbolje osje�ao kada je bio sam. U svjedod�bi mu pi�e da je bio marljiv, uzornog pona�anja te da je s lako�om u�io i pokazivao interes za vjerski odgoj. Nakon zavr�enog �kolovanja u internatu upisao je studij teologije u Bonnu kane�i postati sve�enik, kao i njegov otac. Na Uskrs 1865. godine odbija se pri�estiti u crkvi u Naumburug. Potkraj godine odustaje od sve�eni�kog zvanja i posve�uje se studiju klasi�ne filologije. Na studiju prve uzore nalazi u �ivotu i filozofiji starih Grka prije pojave Sokrata. Zahvaljuju�i svome znanju imenovan je profesorom klasi�ne filozofije na sveu�ili�tu u Baselu s 24 godine (1869.). Smatra se da se u to doba kao student zarazio sifilisom u jednoj od javnih ku�a koje je posje�ivao. Godine 1870. sudjeluje u njema�ko-francuskom ratu kao bolni�ar dobrovoljac. Tada je obolio od dizenterije i difterije. Nakon rata putuje po �vicarskoj i Italiji te sklapa nova prijateljstva. No, misaoni razvoj i poniranje u svijet vlastitih vizija osamljuje Nietzschea pa mnoge prija�nje osobne i filozofske simpatije (npr. Schopenhauer) sada napu�ta. Jedno se vrijeme bavio glazbom i prijateljevao s Richardom Wagnerom, ali razo�aran Wagnerovom kr��anskom orijentacijom i sklonosti ka starogermanskom kultu, prekida s njime sve odnose.


oko 1869. godine
Niz godina bavio se prirodnoznanstvenim problemima, a uz eminentna filozofska djela, pisana izvanredno lijepim njema�kim jezikom, pi�e i pjesme. Vidno bolestan (cijeli �ivot imao je lo� vid i migreni�ne glavobolje) prisiljen je povu�i se u mirovinu 1879. godine, te se seli u �vicarske Alpe. Zimi s Alpa silazi na talijansku ili francusku rivijeru.

Godine 1888. Nietzsche silazi s Alpa u Torino, po�inje se potpisivati kao Dioniz ili ponekad Razapeti. U sije�nju 1889. na torinskim ulicama sa�alio se nad konjem i do�ivio du�evni slom. Uskoro je smje�ten u du�evnu bolnicu u Torinu, a potom u maj�inu ku�u u Njema�koj. Tada je progla�en umobolnim. Posljednje je godine �ivota bio na skrbi svoje sestre Elisabeth u Weimaru. Umire pomra�ena uma od kapi u Weimaru 25. kolovoza 1900. godine, a njegova djela tiska i djelomi�no grubo falsificira (osobito pisma) rasisti�ki nastrojena sestra Elisabeth F�rster-Nietzsche. Ona je - kako je u drugoj polovici XX. stolje�a otkrio K. Schlechta - mnogo pridonijela tome �to se Nietzscheova filozofija �iroko propagirala i zloupotrebljava u Tre�em Reichu. Nakon bratove smrti vilu u kojoj je umro Elisabeth je pretvorila u Nietzscheovo sveti�te za Nietzscheov kult, kult njegove osobe i filozofije. Tu su zalazili mnogi nacisti�ki intelektualci, a jednom �ak i Hitler. Stoga se ona pobrinula da Nietzsche postane slu�beni mislilac Tre�eg Reicha, �to je bilo smije�no jer je Nietzsche mrzio bilo kakav nacionalizam. Dapa�e, bio je jedan od prvih pravih Europljana.



Friedrich Wilheim Nietzsche, 1882.
Nietzsche je bio strastveni kriti�ar tada vladaju�eg morala i vjerovanja. Smatrao je kako su i religija i moral osigurani na nemoralnim sredstvima te da nisu drugo nego slu�enje la�noj transcendentnoj ideji, pojmu, ne�emu �to izvan konkretnog ovozemaljskog egzistiranja �eli propisivati vje�ne zakone. Nietzsche je smatrao da ovaj �ivot nije nemoralan, nego da je bjesomu�na borba u kojoj je umro Bog, a pobje�uju ja�i, sposobniji, smjeliji. Stoga je on smatrao kako se umjesto tradicionalnih, trebaju stvoriti nove vrijednosti.

Pred kraj �ivota Nietzsche je pozvao Vatikan i kralja Italije da na smrt osude njema�kog cara i sve antisemite. Tada se to �inilo mo�da besmislenim ali dolazak nacizma na vlast 30-ak godina kasnije pokazati �e kako je Nietzsche na vrijeme osjetio dah antisemitizma koji �e preplaviti Njema�ku. Oni kojima eventualno Nietzscheova biografija nije dovoljna, mogu pro�itati neke poznatije re�enice iz njegovih djela ili pak ono �to je Nietzsche nazvao 10 zapovijedi slobodnog uma.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Friedrich_Nietzsche