Marin Dr�i� - Besplatne PDF knjige
I jo� jednom za sve ljubitelje �itanja knjiga u elektronskom formatu donosimo dramska dijela Marina Dr�i�a !
U ovom �lanku besplatne .pdf knjige predstavljamo hrvatskog pjesnik i komediograf Marin Dr�i� (1508-1567), zvan Vidra. Osebujna je pojava u hrvatskoj knji�evnosti i kulturi, iznimna kako po knji�evnom djelu, tako i po svojim shva�anjima i �ivotnim potezima. Govoriti o Marinu Dr�i�u zna�i govoriti o proturje�jima. Kad je rije� o tom velikom Dubrov�aninu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj veli�ini, sve drugo jest.
Marin Dr�i�, po nadimku Vidra, ro�en je 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca. Njegova obitelj nije imala mnogo sre�e u trgovini, gospodarski je propala pa je to vrlo sna�no utjecalo na Dr�i�ev �ivotni put. Nakon srednje �kole, oti�ao je u Sienu, toskanski grad, kako bi studirao pravo, no nema zapisa da je diplomirao.
Ve� za vrijeme fakulteta do�lo je do izra�aja njegovo zanimanje za glumu pa je �ak sudjelovao u tajnim izvedbama renesanse komedije. Kanije, se moglo vidjeti i Dr�i�evo ime na popisu ka�njenih.
Dr�i� se nakon nekoliko godina, to�nije 1546. godine, vra�a u Dubrovnik. Tada se bavio razli�itim zanimanjima, a izme�u ostalog bio je i upravitelj tamo�nje crkve naziva Svi Sveti. Nakon toga radio je u slu�bi austrijskog grofa Christopha Rogendorfa s kojim se uputio u Be�. No, ipak, nije mogao raditi ovaj relativno unosan posao. Vjerojatno je razlog tomu bilo poni�enje koje je osje�ao rade�i kao sluga.
1550. godine zaredio se i postao sve�enikom. Zapisi iz tog vremena govore kako je Dr�i� imao nov�anih problema. 1562. godine oti�ao je u Veneciju gdje je postao kapelanom venecijanskog nadbiskupa.
Ubrzo nakon toga vratio se u Dubrovnik, ali tamo se zadr�ava kratko. 1566. godine ponovo je oti�ao u Italiju, ovoga puta u Firencu. Napisao je toskanskom vojvodi Mediciju i Francesku, njegovom sinu, urotni�ka pisma u kojima tra�i da se svrgne plemi�ka vlast u Dubrova�koj Republici te da se uvede demokracija.
Kako nikada nije dobio odgovor, oti�ao je u Veneciju gdje je i umro 1567. godine. Njegov �ivot predo�en je na filmsko platno pa je 2006. godine snimljen film Libertas.
Dr�i� se knji�evno��u po�eo baviti tako da je pisao ljubavna pisma, a nastavio je radom na dramskim djelima kojima je ostavio i vrhunac rada kao knji�evnik.
Njegova najpoznatija djela bila su: "Dundo Maroje" i "Novela od Stanca"
Prije preuzimanja prou�ite Uslove kori�tenja i Upustvo za download.
Marin Dr�i� - Drame 2.5 MB
http://adf.ly/1TKQpL
Marin Dr�i� - Pjesni razlike 116KB
http://adf.ly/1TKQyx
�ivot
Marin Dr�i� (1508-1567), zvan Vidra. Sve�enik Rimokatoli�ke Crkve i ne�ak pjesnika D�ore Dr�i�a. Potekao iz poznate pu�anske trgova�ke obitelji, koja je za Dr�i�eva �ivota pro�ivjela financijski slom. O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Dr�i�u povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Dr�i� je u to vrijeme sve�eni�ki pripravnik. U velja�i 1538. godine Dr�i� je izabran za orgulja�a u dubrova�koj katedrali, a nekoliko mjeseci poslije Vije�e umoljenih dodjeljuje mu nov�anu potporu za daljnju naobrazbu.
Godine 1541. boravi kao student u Sieni, gdje Senat, 12. lipnja, prihva�a njegovu kandidaturu za rektora studentskog doma, uz �to se vezala funkcija prorektora Sveu�ili�ta (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali studenti). Bio je to jednogodi�nji mandat. Obavljaju�i rektorske du�nosti Dr�i� dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveu�ili�te Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim ku�ama, �to je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u no�i s 8. na 9. velja�e 1542., kao jedan od glumaca Dr�i� sudjeluje u predstavi neidentificirane komedije. Za razliku od drugih, znatno stro�e ka�njenih sudionika, biva ka�njen samo ukorom. O tome �to je Dr�i� u Sieni studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postoje�ih informacija, mo�e pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo kanonsko pravo. Ipak, poznato je da studij nije zavr�io. Posljednji dokument koji se odnosi na Dr�i�ev boravak u Sieni vijest je od 25. lipnja 1542. o zavr�etku njegova rektorskog mandata. �estog sije�nja 1543. Dr�i� se nalazi u Anconi, gdje zajedno s drugim Dubrov�aninom posu�uje 100 tamo�njih dukata od stanovitog Firentinca, nakon �ega �emo ga sresti tek u sije�nju 1546. u Dubrovniku. Tijekom sljede�ih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljaju�i istodobno svojim skromnim imanjem i obavljaju�i sitne dr�avne poslove.
U prosincu 1545. Dr�i� stupa kao komornik u slu�bu austrijskog pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u Be�, gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U Dubrovnik se vra�a polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno sti�e u Dubrovnik. Dr�i� ponovno stupa u njegovu slu�bu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu dru�tvo na putu u Carigrad, gdje ga napu�ta i potkraj 1546. vra�a se u Dubrovnik. Odbacivanje slu�be tuma�i pred dubrova�kim vlastima domoljubnim razlozima - prisutno��u u grofovu okru�enju sina dubrova�kog prognanika Miha Bu�in�i�a, koji je ocrnjivao Republiku. Prije svibnja 1550. Dr�i� prima sve�eni�ki blagoslov. Godine 1553. biva izabran za slu�benika u uredu za sol. 1556. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu slu�bu. Tijekom �itava Dr�i�eva �ivota provla�i se motiv materijalnih te�ko�a, velik dio posve�enih mu dokumenata, po�inju�i od 1535. i zavr�avaju�i s 1562. godinom, govori o raznovrsnim nov�anim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neispla�ivanim dugovima.
U prosincu 1562. sti�e u Veneciju, gdje se 1563. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u Dubrovniku. U travnju ili svibnju 1566. sti�e u Firencu. Ovdje upu�uje �etiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predla�e da se svrgne, prema njegovu mi�ljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u Dubrovniku i ocrtava plan budu�eg ustroja Republike u kojoj bi plemi�i trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, izme�u ostalog, za financijsku pomo� i neveliku vojnu potporu. Ne dobiv�i odgovora, napu�ta Firencu. Umire u Veneciji 2. svibnja 1567. godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. �ivopisni pi��ev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotni�ka pisma prona�ena 1938. god., bili su razlog �to je Dr�i�eva biografija izazivala razli�ite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim ina�icama Dr�i�ev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance tr�i za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.
Ostanite u �itanju besplatnih e-knjiga, koje u velikom broju mo�ete na�i na ovom blogu. :)
Uredni�tvo bloga BESPLATNE ELEKTRONSKE KNJIGE poziva vas da sve nepravilnosti sa linkovima i ostale probleme, prijavite u komentarima. Tako�er, komentari slu�e i za ostale sugestije, pohvale i kritike.
U ovom �lanku besplatne .pdf knjige predstavljamo hrvatskog pjesnik i komediograf Marin Dr�i� (1508-1567), zvan Vidra. Osebujna je pojava u hrvatskoj knji�evnosti i kulturi, iznimna kako po knji�evnom djelu, tako i po svojim shva�anjima i �ivotnim potezima. Govoriti o Marinu Dr�i�u zna�i govoriti o proturje�jima. Kad je rije� o tom velikom Dubrov�aninu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj veli�ini, sve drugo jest.
Marin Dr�i�, po nadimku Vidra, ro�en je 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca. Njegova obitelj nije imala mnogo sre�e u trgovini, gospodarski je propala pa je to vrlo sna�no utjecalo na Dr�i�ev �ivotni put. Nakon srednje �kole, oti�ao je u Sienu, toskanski grad, kako bi studirao pravo, no nema zapisa da je diplomirao.
Ve� za vrijeme fakulteta do�lo je do izra�aja njegovo zanimanje za glumu pa je �ak sudjelovao u tajnim izvedbama renesanse komedije. Kanije, se moglo vidjeti i Dr�i�evo ime na popisu ka�njenih.
Dr�i� se nakon nekoliko godina, to�nije 1546. godine, vra�a u Dubrovnik. Tada se bavio razli�itim zanimanjima, a izme�u ostalog bio je i upravitelj tamo�nje crkve naziva Svi Sveti. Nakon toga radio je u slu�bi austrijskog grofa Christopha Rogendorfa s kojim se uputio u Be�. No, ipak, nije mogao raditi ovaj relativno unosan posao. Vjerojatno je razlog tomu bilo poni�enje koje je osje�ao rade�i kao sluga.
1550. godine zaredio se i postao sve�enikom. Zapisi iz tog vremena govore kako je Dr�i� imao nov�anih problema. 1562. godine oti�ao je u Veneciju gdje je postao kapelanom venecijanskog nadbiskupa.
Ubrzo nakon toga vratio se u Dubrovnik, ali tamo se zadr�ava kratko. 1566. godine ponovo je oti�ao u Italiju, ovoga puta u Firencu. Napisao je toskanskom vojvodi Mediciju i Francesku, njegovom sinu, urotni�ka pisma u kojima tra�i da se svrgne plemi�ka vlast u Dubrova�koj Republici te da se uvede demokracija.
Kako nikada nije dobio odgovor, oti�ao je u Veneciju gdje je i umro 1567. godine. Njegov �ivot predo�en je na filmsko platno pa je 2006. godine snimljen film Libertas.
Dr�i� se knji�evno��u po�eo baviti tako da je pisao ljubavna pisma, a nastavio je radom na dramskim djelima kojima je ostavio i vrhunac rada kao knji�evnik.
Njegova najpoznatija djela bila su: "Dundo Maroje" i "Novela od Stanca"
Prije preuzimanja prou�ite Uslove kori�tenja i Upustvo za download.
Marin Dr�i� - Dundo Maroje.rar 4.5 MB
http://adf.ly/1TKQua
Marin Dr�i� - Novela od Stanca 345 KB
http://adf.ly/1TKQx4
http://adf.ly/1TKQua
Marin Dr�i� - Novela od Stanca 345 KB
http://adf.ly/1TKQx4
Marin Dr�i� - Drame 2.5 MB
http://adf.ly/1TKQpL
Marin Dr�i� - Pjesni razlike 116KB
http://adf.ly/1TKQyx
Marin Dr�i� (1508-1567), zvan Vidra. Sve�enik Rimokatoli�ke Crkve i ne�ak pjesnika D�ore Dr�i�a. Potekao iz poznate pu�anske trgova�ke obitelji, koja je za Dr�i�eva �ivota pro�ivjela financijski slom. O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Dr�i�u povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Dr�i� je u to vrijeme sve�eni�ki pripravnik. U velja�i 1538. godine Dr�i� je izabran za orgulja�a u dubrova�koj katedrali, a nekoliko mjeseci poslije Vije�e umoljenih dodjeljuje mu nov�anu potporu za daljnju naobrazbu.
Godine 1541. boravi kao student u Sieni, gdje Senat, 12. lipnja, prihva�a njegovu kandidaturu za rektora studentskog doma, uz �to se vezala funkcija prorektora Sveu�ili�ta (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali studenti). Bio je to jednogodi�nji mandat. Obavljaju�i rektorske du�nosti Dr�i� dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveu�ili�te Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim ku�ama, �to je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u no�i s 8. na 9. velja�e 1542., kao jedan od glumaca Dr�i� sudjeluje u predstavi neidentificirane komedije. Za razliku od drugih, znatno stro�e ka�njenih sudionika, biva ka�njen samo ukorom. O tome �to je Dr�i� u Sieni studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postoje�ih informacija, mo�e pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo kanonsko pravo. Ipak, poznato je da studij nije zavr�io. Posljednji dokument koji se odnosi na Dr�i�ev boravak u Sieni vijest je od 25. lipnja 1542. o zavr�etku njegova rektorskog mandata. �estog sije�nja 1543. Dr�i� se nalazi u Anconi, gdje zajedno s drugim Dubrov�aninom posu�uje 100 tamo�njih dukata od stanovitog Firentinca, nakon �ega �emo ga sresti tek u sije�nju 1546. u Dubrovniku. Tijekom sljede�ih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljaju�i istodobno svojim skromnim imanjem i obavljaju�i sitne dr�avne poslove.
U prosincu 1545. Dr�i� stupa kao komornik u slu�bu austrijskog pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u Be�, gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U Dubrovnik se vra�a polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno sti�e u Dubrovnik. Dr�i� ponovno stupa u njegovu slu�bu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu dru�tvo na putu u Carigrad, gdje ga napu�ta i potkraj 1546. vra�a se u Dubrovnik. Odbacivanje slu�be tuma�i pred dubrova�kim vlastima domoljubnim razlozima - prisutno��u u grofovu okru�enju sina dubrova�kog prognanika Miha Bu�in�i�a, koji je ocrnjivao Republiku. Prije svibnja 1550. Dr�i� prima sve�eni�ki blagoslov. Godine 1553. biva izabran za slu�benika u uredu za sol. 1556. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu slu�bu. Tijekom �itava Dr�i�eva �ivota provla�i se motiv materijalnih te�ko�a, velik dio posve�enih mu dokumenata, po�inju�i od 1535. i zavr�avaju�i s 1562. godinom, govori o raznovrsnim nov�anim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neispla�ivanim dugovima.
U prosincu 1562. sti�e u Veneciju, gdje se 1563. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u Dubrovniku. U travnju ili svibnju 1566. sti�e u Firencu. Ovdje upu�uje �etiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predla�e da se svrgne, prema njegovu mi�ljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u Dubrovniku i ocrtava plan budu�eg ustroja Republike u kojoj bi plemi�i trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, izme�u ostalog, za financijsku pomo� i neveliku vojnu potporu. Ne dobiv�i odgovora, napu�ta Firencu. Umire u Veneciji 2. svibnja 1567. godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. �ivopisni pi��ev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotni�ka pisma prona�ena 1938. god., bili su razlog �to je Dr�i�eva biografija izazivala razli�ite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim ina�icama Dr�i�ev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance tr�i za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.
Ostanite u �itanju besplatnih e-knjiga, koje u velikom broju mo�ete na�i na ovom blogu. :)
Uredni�tvo bloga BESPLATNE ELEKTRONSKE KNJIGE poziva vas da sve nepravilnosti sa linkovima i ostale probleme, prijavite u komentarima. Tako�er, komentari slu�e i za ostale sugestije, pohvale i kritike.
0 komentari:
Objavi komentar