Marin Dr?i? - Besplatne PDF knjige
I jo? jednom za sve ljubitelje ?itanja knjiga u elektronskom formatu donosimo dramska dijela Marina Dr?i?a !
U ovom ?lanku besplatne .pdf knjige predstavljamo hrvatskog pjesnik i komediograf Marin Dr?i? (1508-1567), zvan Vidra. Osebujna je pojava u hrvatskoj knji?evnosti i kulturi, iznimna kako po knji?evnom djelu, tako i po svojim shva?anjima i ?ivotnim potezima. Govoriti o Marinu Dr?i?u zna?i govoriti o proturje?jima. Kad je rije? o tom velikom Dubrov?aninu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj veli?ini, sve drugo jest.
Marin Dr?i?, po nadimku Vidra, ro?en je 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca. Njegova obitelj nije imala mnogo sre?e u trgovini, gospodarski je propala pa je to vrlo sna?no utjecalo na Dr?i?ev ?ivotni put. Nakon srednje ?kole, oti?ao je u Sienu, toskanski grad, kako bi studirao pravo, no nema zapisa da je diplomirao.
Ve? za vrijeme fakulteta do?lo je do izra?aja njegovo zanimanje za glumu pa je ?ak sudjelovao u tajnim izvedbama renesanse komedije. Kanije, se moglo vidjeti i Dr?i?evo ime na popisu ka?njenih.
Dr?i? se nakon nekoliko godina, to?nije 1546. godine, vra?a u Dubrovnik. Tada se bavio razli?itim zanimanjima, a izme?u ostalog bio je i upravitelj tamo?nje crkve naziva Svi Sveti. Nakon toga radio je u slu?bi austrijskog grofa Christopha Rogendorfa s kojim se uputio u Be?. No, ipak, nije mogao raditi ovaj relativno unosan posao. Vjerojatno je razlog tomu bilo poni?enje koje je osje?ao rade?i kao sluga.
1550. godine zaredio se i postao sve?enikom. Zapisi iz tog vremena govore kako je Dr?i? imao nov?anih problema. 1562. godine oti?ao je u Veneciju gdje je postao kapelanom venecijanskog nadbiskupa.
Ubrzo nakon toga vratio se u Dubrovnik, ali tamo se zadr?ava kratko. 1566. godine ponovo je oti?ao u Italiju, ovoga puta u Firencu. Napisao je toskanskom vojvodi Mediciju i Francesku, njegovom sinu, urotni?ka pisma u kojima tra?i da se svrgne plemi?ka vlast u Dubrova?koj Republici te da se uvede demokracija.
Kako nikada nije dobio odgovor, oti?ao je u Veneciju gdje je i umro 1567. godine. Njegov ?ivot predo?en je na filmsko platno pa je 2006. godine snimljen film Libertas.
Dr?i? se knji?evno??u po?eo baviti tako da je pisao ljubavna pisma, a nastavio je radom na dramskim djelima kojima je ostavio i vrhunac rada kao knji?evnik.
Njegova najpoznatija djela bila su: "Dundo Maroje" i "Novela od Stanca"
Prije preuzimanja prou?ite Uslove kori?tenja i Upustvo za download.
Marin Dr?i? - Drame 2.5 MB
http://adf.ly/1TKQpL
Marin Dr?i? - Pjesni razlike 116KB
http://adf.ly/1TKQyx
?ivot
Marin Dr?i? (1508-1567), zvan Vidra. Sve?enik Rimokatoli?ke Crkve i ne?ak pjesnika D?ore Dr?i?a. Potekao iz poznate pu?anske trgova?ke obitelji, koja je za Dr?i?eva ?ivota pro?ivjela financijski slom. O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Dr?i?u povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Dr?i? je u to vrijeme sve?eni?ki pripravnik. U velja?i 1538. godine Dr?i? je izabran za orgulja?a u dubrova?koj katedrali, a nekoliko mjeseci poslije Vije?e umoljenih dodjeljuje mu nov?anu potporu za daljnju naobrazbu.
Godine 1541. boravi kao student u Sieni, gdje Senat, 12. lipnja, prihva?a njegovu kandidaturu za rektora studentskog doma, uz ?to se vezala funkcija prorektora Sveu?ili?ta (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali studenti). Bio je to jednogodi?nji mandat. Obavljaju?i rektorske du?nosti Dr?i? dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveu?ili?te Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim ku?ama, ?to je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u no?i s 8. na 9. velja?e 1542., kao jedan od glumaca Dr?i? sudjeluje u predstavi neidentificirane komedije. Za razliku od drugih, znatno stro?e ka?njenih sudionika, biva ka?njen samo ukorom. O tome ?to je Dr?i? u Sieni studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postoje?ih informacija, mo?e pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo kanonsko pravo. Ipak, poznato je da studij nije zavr?io. Posljednji dokument koji se odnosi na Dr?i?ev boravak u Sieni vijest je od 25. lipnja 1542. o zavr?etku njegova rektorskog mandata. ?estog sije?nja 1543. Dr?i? se nalazi u Anconi, gdje zajedno s drugim Dubrov?aninom posu?uje 100 tamo?njih dukata od stanovitog Firentinca, nakon ?ega ?emo ga sresti tek u sije?nju 1546. u Dubrovniku. Tijekom sljede?ih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljaju?i istodobno svojim skromnim imanjem i obavljaju?i sitne dr?avne poslove.
U prosincu 1545. Dr?i? stupa kao komornik u slu?bu austrijskog pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u Be?, gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U Dubrovnik se vra?a polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno sti?e u Dubrovnik. Dr?i? ponovno stupa u njegovu slu?bu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu dru?tvo na putu u Carigrad, gdje ga napu?ta i potkraj 1546. vra?a se u Dubrovnik. Odbacivanje slu?be tuma?i pred dubrova?kim vlastima domoljubnim razlozima - prisutno??u u grofovu okru?enju sina dubrova?kog prognanika Miha Bu?in?i?a, koji je ocrnjivao Republiku. Prije svibnja 1550. Dr?i? prima sve?eni?ki blagoslov. Godine 1553. biva izabran za slu?benika u uredu za sol. 1556. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu slu?bu. Tijekom ?itava Dr?i?eva ?ivota provla?i se motiv materijalnih te?ko?a, velik dio posve?enih mu dokumenata, po?inju?i od 1535. i zavr?avaju?i s 1562. godinom, govori o raznovrsnim nov?anim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neispla?ivanim dugovima.
U prosincu 1562. sti?e u Veneciju, gdje se 1563. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u Dubrovniku. U travnju ili svibnju 1566. sti?e u Firencu. Ovdje upu?uje ?etiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predla?e da se svrgne, prema njegovu mi?ljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u Dubrovniku i ocrtava plan budu?eg ustroja Republike u kojoj bi plemi?i trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, izme?u ostalog, za financijsku pomo? i neveliku vojnu potporu. Ne dobiv?i odgovora, napu?ta Firencu. Umire u Veneciji 2. svibnja 1567. godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. ?ivopisni pi??ev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotni?ka pisma prona?ena 1938. god., bili su razlog ?to je Dr?i?eva biografija izazivala razli?ite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim ina?icama Dr?i?ev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance tr?i za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.
Ostanite u ?itanju besplatnih e-knjiga, koje u velikom broju mo?ete na?i na ovom blogu. :)
Uredni?tvo bloga BESPLATNE ELEKTRONSKE KNJIGE poziva vas da sve nepravilnosti sa linkovima i ostale probleme, prijavite u komentarima. Tako?er, komentari slu?e i za ostale sugestije, pohvale i kritike.
U ovom ?lanku besplatne .pdf knjige predstavljamo hrvatskog pjesnik i komediograf Marin Dr?i? (1508-1567), zvan Vidra. Osebujna je pojava u hrvatskoj knji?evnosti i kulturi, iznimna kako po knji?evnom djelu, tako i po svojim shva?anjima i ?ivotnim potezima. Govoriti o Marinu Dr?i?u zna?i govoriti o proturje?jima. Kad je rije? o tom velikom Dubrov?aninu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj veli?ini, sve drugo jest.
Marin Dr?i?, po nadimku Vidra, ro?en je 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca. Njegova obitelj nije imala mnogo sre?e u trgovini, gospodarski je propala pa je to vrlo sna?no utjecalo na Dr?i?ev ?ivotni put. Nakon srednje ?kole, oti?ao je u Sienu, toskanski grad, kako bi studirao pravo, no nema zapisa da je diplomirao.
Ve? za vrijeme fakulteta do?lo je do izra?aja njegovo zanimanje za glumu pa je ?ak sudjelovao u tajnim izvedbama renesanse komedije. Kanije, se moglo vidjeti i Dr?i?evo ime na popisu ka?njenih.
Dr?i? se nakon nekoliko godina, to?nije 1546. godine, vra?a u Dubrovnik. Tada se bavio razli?itim zanimanjima, a izme?u ostalog bio je i upravitelj tamo?nje crkve naziva Svi Sveti. Nakon toga radio je u slu?bi austrijskog grofa Christopha Rogendorfa s kojim se uputio u Be?. No, ipak, nije mogao raditi ovaj relativno unosan posao. Vjerojatno je razlog tomu bilo poni?enje koje je osje?ao rade?i kao sluga.
1550. godine zaredio se i postao sve?enikom. Zapisi iz tog vremena govore kako je Dr?i? imao nov?anih problema. 1562. godine oti?ao je u Veneciju gdje je postao kapelanom venecijanskog nadbiskupa.
Ubrzo nakon toga vratio se u Dubrovnik, ali tamo se zadr?ava kratko. 1566. godine ponovo je oti?ao u Italiju, ovoga puta u Firencu. Napisao je toskanskom vojvodi Mediciju i Francesku, njegovom sinu, urotni?ka pisma u kojima tra?i da se svrgne plemi?ka vlast u Dubrova?koj Republici te da se uvede demokracija.
Kako nikada nije dobio odgovor, oti?ao je u Veneciju gdje je i umro 1567. godine. Njegov ?ivot predo?en je na filmsko platno pa je 2006. godine snimljen film Libertas.
Dr?i? se knji?evno??u po?eo baviti tako da je pisao ljubavna pisma, a nastavio je radom na dramskim djelima kojima je ostavio i vrhunac rada kao knji?evnik.
Njegova najpoznatija djela bila su: "Dundo Maroje" i "Novela od Stanca"
Prije preuzimanja prou?ite Uslove kori?tenja i Upustvo za download.
Marin Dr?i? - Dundo Maroje.rar 4.5 MB
http://adf.ly/1TKQua
Marin Dr?i? - Novela od Stanca 345 KB
http://adf.ly/1TKQx4
http://adf.ly/1TKQua
Marin Dr?i? - Novela od Stanca 345 KB
http://adf.ly/1TKQx4
Marin Dr?i? - Drame 2.5 MB
http://adf.ly/1TKQpL
Marin Dr?i? - Pjesni razlike 116KB
http://adf.ly/1TKQyx
Marin Dr?i? (1508-1567), zvan Vidra. Sve?enik Rimokatoli?ke Crkve i ne?ak pjesnika D?ore Dr?i?a. Potekao iz poznate pu?anske trgova?ke obitelji, koja je za Dr?i?eva ?ivota pro?ivjela financijski slom. O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Dr?i?u povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Dr?i? je u to vrijeme sve?eni?ki pripravnik. U velja?i 1538. godine Dr?i? je izabran za orgulja?a u dubrova?koj katedrali, a nekoliko mjeseci poslije Vije?e umoljenih dodjeljuje mu nov?anu potporu za daljnju naobrazbu.
Godine 1541. boravi kao student u Sieni, gdje Senat, 12. lipnja, prihva?a njegovu kandidaturu za rektora studentskog doma, uz ?to se vezala funkcija prorektora Sveu?ili?ta (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali studenti). Bio je to jednogodi?nji mandat. Obavljaju?i rektorske du?nosti Dr?i? dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveu?ili?te Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim ku?ama, ?to je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u no?i s 8. na 9. velja?e 1542., kao jedan od glumaca Dr?i? sudjeluje u predstavi neidentificirane komedije. Za razliku od drugih, znatno stro?e ka?njenih sudionika, biva ka?njen samo ukorom. O tome ?to je Dr?i? u Sieni studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postoje?ih informacija, mo?e pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo kanonsko pravo. Ipak, poznato je da studij nije zavr?io. Posljednji dokument koji se odnosi na Dr?i?ev boravak u Sieni vijest je od 25. lipnja 1542. o zavr?etku njegova rektorskog mandata. ?estog sije?nja 1543. Dr?i? se nalazi u Anconi, gdje zajedno s drugim Dubrov?aninom posu?uje 100 tamo?njih dukata od stanovitog Firentinca, nakon ?ega ?emo ga sresti tek u sije?nju 1546. u Dubrovniku. Tijekom sljede?ih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljaju?i istodobno svojim skromnim imanjem i obavljaju?i sitne dr?avne poslove.
U prosincu 1545. Dr?i? stupa kao komornik u slu?bu austrijskog pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u Be?, gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U Dubrovnik se vra?a polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno sti?e u Dubrovnik. Dr?i? ponovno stupa u njegovu slu?bu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu dru?tvo na putu u Carigrad, gdje ga napu?ta i potkraj 1546. vra?a se u Dubrovnik. Odbacivanje slu?be tuma?i pred dubrova?kim vlastima domoljubnim razlozima - prisutno??u u grofovu okru?enju sina dubrova?kog prognanika Miha Bu?in?i?a, koji je ocrnjivao Republiku. Prije svibnja 1550. Dr?i? prima sve?eni?ki blagoslov. Godine 1553. biva izabran za slu?benika u uredu za sol. 1556. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu slu?bu. Tijekom ?itava Dr?i?eva ?ivota provla?i se motiv materijalnih te?ko?a, velik dio posve?enih mu dokumenata, po?inju?i od 1535. i zavr?avaju?i s 1562. godinom, govori o raznovrsnim nov?anim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neispla?ivanim dugovima.
U prosincu 1562. sti?e u Veneciju, gdje se 1563. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u Dubrovniku. U travnju ili svibnju 1566. sti?e u Firencu. Ovdje upu?uje ?etiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predla?e da se svrgne, prema njegovu mi?ljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u Dubrovniku i ocrtava plan budu?eg ustroja Republike u kojoj bi plemi?i trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, izme?u ostalog, za financijsku pomo? i neveliku vojnu potporu. Ne dobiv?i odgovora, napu?ta Firencu. Umire u Veneciji 2. svibnja 1567. godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. ?ivopisni pi??ev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotni?ka pisma prona?ena 1938. god., bili su razlog ?to je Dr?i?eva biografija izazivala razli?ite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim ina?icama Dr?i?ev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance tr?i za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.
Ostanite u ?itanju besplatnih e-knjiga, koje u velikom broju mo?ete na?i na ovom blogu. :)
Uredni?tvo bloga BESPLATNE ELEKTRONSKE KNJIGE poziva vas da sve nepravilnosti sa linkovima i ostale probleme, prijavite u komentarima. Tako?er, komentari slu?e i za ostale sugestije, pohvale i kritike.
0 komentari:
Objavi komentar